Sljedeće predavanje o odgovornosti u umjetnosti održati će Amila Ramović, profesorica na Muzičkoj akademiji i Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu

Umjetnost predstavlja konačno ostvarenje humanističke utopije, takve u kojoj stvaranje  rezultira ostvarenjem ideala koji nije opterećen nikakvim praktičnim ili utilitarnim ograničenjima. Stoga se ona često doživljava mističnom, nedodirljivom, neuhvatljivom, nedostupnom interpretaciji i kritičkoj obradi, namijenjenom čulima, a ne umu.

Ali, odustajanjem od potrebe da razumijemo, odustajemo i od potrebe da kritički vrednujemo, a time i da se opredijelimo za vrijednosni sistem u kojem takva umjetnost ima vrijednost. Na taj način konačno odbacujemo i odgovornost u našem odnosu prema umjetnosti. Zato se često dogodi da se kič preruši u umjetnost – kič koji publici samo vraća unaprijed poznate ideje.

Analiza, tumačenje i aktualizacija Isusove prispodobe o milosrdnom Samarijancu

3. 3. 2020. u 19.00 sati predavanje na temu Stranac, a bližnji na tribini održat će fra Stipo Kljajić, profesor biblijskih znanosti na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i na KBF-u u Zagrebu.

Tko je moj bližnji? – staro je biblijsko pitanje. Može li stranac biti moj bližnji? – škakljivo je i evanđeoski novo i izazovno pitanje. Nastavljajući se na židovsku tradiciju, u perspektivi Božjeg kraljevstva Isus govori da bližnji nije nužno samo pripadnik moga naroda i vjere, nego upravo onaj koji je potreban moje pomoći, milosrđa ili čija je konkretna pomoć meni potrebna.

Na temelju analize i tumačenja prispodobe o milosrdnom Samarijancu u cjelini Isusove radosne vijesti nastojat ćemo predstaviti evanđeoski zahtjev ljubavi prema strancima koji je rijetko ostvarivan u povijesti čovječanstva, a danas se rado prešućuje njegova aktualnost.

Radi se o jednom od osjetljivijih i složenijih problema srednjovjekovne bosanske prošlosti koje je zaokupljalo pažnju istraživača skoro dva stoljeća.

Na tribini ćemo imati priliku iznova pretresti neka od zanimljivijih pitanja vezanih za vjersku situaciju u srednjovjekovnoj Bosni, uključujući prve podatke o Crkvi bosanskoj, njenoj društvenoj ulozi, ustrojstvu i odnosu s velmožama »rusaga bosanskog«.

Posebna pažnja bit će posvećena zloupotrebama i krivim tumačenjima ove teme, koji dominiraju u javnom diskursu. 

Sljedeći utorak ćemo isprobati jednu malo drukčiju formu predavanja. U obliku jedne pedagoške radionice koju će voditi Lucija Sabolić, pedagoginja iz Zagreba, govorit će se o odgovornosti kao bitnoj ljudskoj osobnoj i društvenoj značajci.

Često puta odgovornost nam izgleda kao nešto slučajno, nešto što nas tek pogodi i snađe izvana. Nerijetko je doživljavamo i kao nešto nametnuto. Zapravo se radi o nečemu što oslovljava samo središte našeg bića, po čemu se mi doista potvrđujemo kao ljudi i osobe. U našem društvu postoji čitava “kultura” neodgovornosti odnosno nepreuzimanja odgovornosti niti traženja odgovornosti za određene postupke i djelovanja, te dosta puta svaljivanje odgovornosti na one koji nisu za nešto odgovorni.
Zbog velike važnosti odgovornosti za osobni i društveni život, kroz radionicu ćemo pokuštati posvijestiti sebi što jest (može i treba biti), a što nije moja/naša odgovornost. I kako možemo jedni druge poučavati i poticati na odgovoran život.

Nenad Veličković, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koji s bavi analizom i kritikom obrazovnih praksi i politika u Bosni i Hercegovini i ulogom koju ima književnost u procesima indoktrinacije, govorit će nam – polazeći od svoje knjige »Akademsko šarlatanstvo« – o stanju u našem školskom sustavu, o rezultatima PISA testiranja u Bosni i Hercegovini te o mogućoj odnosno nemogućoj reformi našeg sustava obrazovanja. 

Gostovanje prof. Veličkovića u emisiji Izvan okvira:
https://www.youtube.com/watch?v=YHXoe6_jxvY

Izlaganje će se osvrnuti na povijesni i aktualni kontekst veze religija/etnicitet/nacija kao i na specifičnosti tranzicijskog konteksta s kraja 20. i početkom 21. stoljeća na našim prostorima. U fokusu predavanja bit će specifičnost veze politike i religije kao i specifičnost izgradnje kolektivnih i individualnih identiteta te njihove važnosti u svakodnevnom životu u pluralnim društvima. Interakcija između područja politike i područja religije često dovodi do zloupotreba religija i iskorištavanja njihovih pozitivnih sadržaja i potencijala za uske političke i nacionalističke svrhe.