Sveti Anto pod novim krovom

Obnova crkve i samostana

S nakanom da se što primjerenije obilježe 100. obljetnica bistričke crkve sv. Ante i 120. obljetnica bistričkoga samostana, franjevci ovoga samostana, kao i njihovi prethodnici, nastavljaju s obnovom ovog važnog vjerskog i kulturnog središta.

Nekoliko godina poslije rata grad Sarajevo je pripomogao postavljanju nove fasade i krova na crkvi. U ratu je crkva bila išarana gelerima a bili su mjestimice oštećeni i vrijedni vitraji slikara Ive Dulčića. Vitraji su popravljeni prije nekoliko godina.

Budući da su etrenit ploče na crkvenom krovu popucale, najprije su u jesen 2012. stavljani novi samari, a ovoga proljeća i ljeta moralo se u cijelosti obnoviti krov. Kreševska firma “Limont “uspješno je postavila bakreni pokrov preko cijele crkve. Tornjevi crkve su još od prije bili prekriveni bakrom. Tako je zaštićena crkva od vremenskih padalina.

Sadašnju crkvu Sv. Ante projektirao je poznati arh. Josip Vancaš. Njezina gradnja je završena 1914. godine. Na njezinom mjestu stajala je prije toga drvena crkva u kojoj je, prije dovršetka današnje sarajevske katedrale Srca Isusova, službovao i slavio mise nadb. Josip Stadler.

Prošle /2012/ godine, 17 godina nakon rata, uspjelo se staviti i novu fasadu na samostan te novi bakreni krov. Na samostan je, za razliku od crkve, u ratu palo preko desetak granata. Sadašnji bistrički samostan je završen 1894. a projektirao ga je arh. Karl Panek. Više puta je samostan i iznutra obnavljan, zadnji put prije tridesetak godina i sada je potrebna unutarnja obnova, posebno namještaja i kupaonica.

U tijeku je uređenje i samostanskoga vrta. Posječena su sva velika stabla, jer je postojala opasnost da se uslijed nevremena sruše na crkvu; priređuje se zemljišta za novo cvijeće i sadnice, popravljaju potporni zidovi…

Bistrički samostan sv. Ante jedna je od najznačajnijih građevina i institucija Bosne Sreberene više od jednoga stoljeća. U njemu je kroz mnoga desetljeća bilo sjedište uprave (provincijalat) Bosne Srebrene, provincijski arhiv, franjevačka bogoslovija i teologija; jedno vrijeme ovdje je bio i novicijat i uredništvo Svjetla riječi. Uz to, franjevci su ostavili važan doprinos u dušobrižništvu, kulturi, pastoralu mladih, pomaganju siromašnih i potrebitih, posebice u ratu.

Svi ovi radovi na obnovi crkve i samostanu koštaju priličnu svotu novca. Zahvaljujući mnogima – od poslijeratnih načelnika grada Sarajeva, nekih sarajevskih općina, poduzeća, do običnih vjernika, franjevaca drugih provincija, te mnogih dobročinitelja – koji znaju važnost bistričkoga samostana i Svetišta sv. Ante (crkve svih Sarajlija), te cijene rad bosanskih franjevaca, sve obnove završavale su na vrijeme ili uz malo zaduživanje. Za sadašnju obnovu posebno se zalaže fra Perica Vidić.