SV Anto
SLIDER
previous arrow
next arrow
Slider

Događanja

SVETA MISA ZA DUHOVNA ZVANJA I TRIBINA U POVODU ZATVARANJA GODINE MILOSRĐA

 Bistrik/Sarajevo-U utorak, 15.11.2016. u 18 sati slavljena je svečana sveta misa u crkvi svetog Ante na Bistriku na nakanu za nova duhovna zvanja. Svetu misu predvodio je fra Josip Ikić, prefekt u Franjevačkom sjemeništu u Visokom uz koncelebraciju nekoliko članova samostanskog bratstva. Na misi je svirao Tamburaški orkestar Franjevačke klasične gimnazije Visoko pod vodstvom profesora Tome Maltara.

 Fra Josip je u nadahnutoj propovijedi o obraćenju carinika Zakeja poticajno govorio i o važnosti duhovnog poziva te da svaki kršćanin treba biti „svjetlo svijeta“ i „sol zemlje“. Na koncu mise fra Danijel Rajić je prisutne vjernike ukratko upoznao o procesu franjevačke formacije za redovničke kandidate u provinciji Bosni Srebrenoj. Potaknuo je vjernike na molitvu za mlade kako bi se odvažili i odgovorili na Isusov poziv nasljedovanja u današnjem izazovom vremenu. Prije završnog blagoslova, tri su sjemeništarca zajedno izmolili molitvu za duhovna zvanja koju inače svakodnevno mole u sjemenišnoj kapelici u Visokom. Nakon mise je uslijedila redovita tribina u Galeriji samostana koja je bila posvećena zatvaranju Godine Milosrđa na temu: „Ozdravljujuća snaga Božjeg milosrđa“ a predavač je bio fra Josip Ikić, misionar milosrđa. Nakon tribine mladi su ostali u radosnom i ugodnom druženju u prostorijama samostana.

SVETA MISA I GLAZBENA VEČER NA BISTRIKU ZA POČETAK NOVE AKADEMSKE GODINE

Bistrik/Sarajevo-U utorak, 18.10.2016. u 18 sati slavljena je svečana sveta misa u crkvi svetog Ante na Bistriku za početak nove akademske godine. Svetu misu predvodio je voditelj studentskih tribina fra Danijel Rajić uz koncelebraciju fra Jose Oršolića i fra Petra Matanovića. Pod svetom misom svirao je i pjevao Tamburaški orkestar franjevačke teologije u Sarajevu. Fra Danijel je na koncu svete mise izmolio molitvu svetom Anti za studente s blagoslovom za uspješan studij.

Nakon mise bila je organizirana glazbena večer u Galeriji samostana gdje su mladi imali priliku upoznati se i družiti uz pjesme tamburaškog orkestra bogoslova. Ovim događajem započeli su redovite studentske tribine u franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku. Fra Danijel je u svom obraćanju mladima naglasio da tradicija rada sa studentima na Bistriku traje već skoro šezdeset godina. Mladi će imati priliku i kroz narednu akademsku godinu slušati zanimljiva i raznovrsna predavanja u duhu nauka Katoličke Crkve. Također, najavio je i da će osim tribina biti organizirani izleti i kulturno – zabavne večeri.

www.svantosarajevo.org

Sveta Misa za početak akademske godine i glazbena večer uz druženje za mlade

 U utorak, 18. listopada, u 18 sati,

u Franjevačkoj crkvi  sv. Ante na Bistriku,

bit će sveta Misa za početak akademske godine

s blagoslovom indeksa na kojoj će svirati

tamburaški orkestar franjevačke teologije Sarajevo.

Nakon sv. mise tamburaški orkestar će svirati i na glazbenoj večeri

uz druženje za mlade u 19 sati u Galeriji samostana.

Ovim događajem započinjemo s redovitim studentskim tribinama za akademsku 2016./2017. godinu. 

Svi mladi su dobrodošli!

  MIR I DOBRO +

Studentske tribine u ak. godini 2015/2016.

Studentske tribine u ak. godini 2015/2016.

Završio je još jedan ciklus Studentskih tribina. Ove akademske 2015/2016. godine održali smo 36 susreta, organiziranih uglavnom oko okvirne teme Vjera i kultura. Pozivali smo predavače s različitih područja kako bi nas potaknuli na prosuđivanje i razmišljanje o važnim segmentima života i naše bosanskohercegovačke stvarnosti. Tijekom ove godine organizirali smo i dva izleta, oba usmjerena na upoznavanje duhovnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa naših najstarijih samostana. Na jesenskom izletu obišli smo Visoko i Fojnicu, a na proljetnom Kraljevu Sutjesku i Bobovac.

Svim našim dobročiniteljima koji su omogućili naše susrete, druženja i putovanja, iskreno zahvaljujemo. Našim tribinama se posebno raduje i vjerno ih podržava i prati naš prijatelj Joško Berket iz Kaštela, njemu posebno hvala.

Zahvaljujemo i svim predavačima, mladima i studentima koji su ove godine dolazili na tribine i naša druženja, kao i svima koji su svojim trudom na bilo koji način doprinijeli njihovom održavanju.

Da se posjetimo na ovogodišnje teme i predavače, donosimo i cjeloviti popis svih naših susreta:

1.      06. 10. 2015: Dr. Fra Marinko Pejić, Dobrodošlica novim studentima.

2.      13.10.2015: Dr. Fra Stipo Klajić, Biblija i život.

3.      20.10.2015: Dr. Fra Drago Bojić, Zašto i u što vjerujem(o)?

4.      27.10. 2015: Međureligijski susret „Duh Asiza“.

5.      3. 11. 2015: Mr. Amila Kahrović-Posavljak, Religija, mediji i ekstremizam.

6.      7. 11. 2015: Izlet u Fojnicu.

7.      10. 11. 2015: Dr. Fra Josip Jozić, Moderna ljubav.

8.      17. 11. 2015 : Fra Zvonko Benković, Što je mladima sveto?

9.   24. 11. 2015: Heiner Studt (Berlin), Umjetnost, vjera, diktatura.

10.  1. 12. 2015: Mons. Dr. Pero Sudar, Crkva i kultura.

11.  8. 12. 2015: Mr. Fra Miro Jelečević, Vjera i čudo.

12.  15.12. 2015: Dr. Enes Karić, Islam i kultura.

13.  22, 12. 2015: Ispovijed i predbožićno druženje.

14.  12. 01. 2016: Tombola.

15.  19. 01. 2016: Slaven Vidak: Ostati ili otići, u vjeri i(ili) umjetnosti?

16.  26. 01. 2016: Josip Mlakić: O šutnji, strahu, ravnodušnosti i posljedicama.

17.  02.02.2016: Dr. Mirjana Mavrak: Interkulturalno obrazovanje i općeljudske potrebe.

18. 9.02. 2016: Pokladni utorak (karaoke).

19. 16. 02. 2016., Dr. Fra Vili Radman: Religija i doba postmoderne.

20. 23. 02. 2016., Dr. Fra Ivan Šarčević, Milosrdni budite!

21. 01.03. 2016: Dr. Edin Šarčević, Vjerska obilježja u sudovima, da ili ne?

22. 08. 03. 2016. Dr. Darko Tomašević, Zanimljive činjenice u Bibliji.

23. 15. 03. 2016.  Dr. Fra Mirko Jozić, Umjetnost u oblikovanju kršćanske kulture Zapada.

24. 22. 03. 2016, Preduskrsno druženje.

25. 30 03. 2016., Dr. Fra Stipo Kljajić, Božja i čovjekova odgovornost.

26. 5. 4. 2016, Dr. Dino Abazović, Religija i znanost.

27. 12. 04. 2016, Dr. Nerzuk Ćurak, Obrazovanje, nužnost ili sredstvo?

28. 19. 04. 2016. Mr. Pero Brajko, Crkva u socijalističkoj Jugoslaviji.

29. 26.04. 2016., Dr. Sulejman Bosto, Kulturni modeli.

30. 03. 05. 2016, Studenti, Kraljeva Sutjeska i Bobovac. Povijesni kontekst.

31. 07.05.2016., Izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac.

32. 10. 05. 2016. Dr. Damir Marjanović, Genetika između želja i stvarnosti.

33. 17. 05., 2016., Dr. Fra Stipo Kljajić, Milosrđe po Pismima.

34. 24.05. 2016., Dr. Enver Kazaz, Vjera kao subverzija i kao temelj nacionalizma.

35. 31. 05. 2016., Dr. Zorica Maros, Pobačaj, osobna odluka ili društveno zlo?

36. 07. 06. 2016. Završno druženje studenata i predavača.

Fra Marinko Pejić

Studentska tribina: Vjera kao subverzija i temelj nacionalizma

U utorak, 24. svibnja, u 19 sati,

u Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku,

u okviru studentske tribine, predavanje

VJERA KAO SUBVERZIJA I TEMELJ NACIONALIZMU

imat će

dr. Enver Kazaz

profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

_______________________

Marx je imao pravo?

Željko Mardešić

Unatoč našem naslovu, nećemo se baviti marksizmom. Još manje, dakako, njegovim zloćudnim ostvarenjima u brojnim komunističkim poretcima jučerašnjice. Jer pad je Berlinskog zida mnoge stvari sigurno stavio na svoje pravo mjesto i nema baš nikakve koristi danas obnavljati neplodne rasprave iz nedavne prošlosti. Ipak, u jednoj je stvari K. Marx imao, čini se, potpuno pravo. No, samo oni koji su zauzimali kritični odnos prema njegovu djelu imaju sada moralno pravo – a možda i dužnost – ustrajavati na toj tvrdnji. Inače bi im se u suprotnom moglo s pravom prigovoriti da nastavljaju biti fanatiziranim pristalicama, usprkos bjelodanim činjenicama neuspjeha i promašaja marksizma u povijesti.

No, u čemu je K. Marx imao pravo? I vrlo površnim poznavateljima stvari razvidno je kako je taj veliki revolucionar svoj novi svjetonazor gradio zapravo na dvama ne uvijek nužno povezanim dijelovima vlastita učenja: prvim koji se tiče samo suvremenosti, jer je u njemu polazio od prosudbe postojećeg otuđenog društva; drugim što je bio upravljen prema dalekoj budućnosti pa je jedino od nje mogao očekivati razotuđenje toga društva i uspostavu vladavine slobode, sreće, mira i pravednosti. Drugim riječima, odnos između istinitog uvida u stvarno nepovoljno stanje društva i utopije o njegovom oslobođenju od toga stanja ne mora uvijek biti shvaćen uzročno. Ako su naime obećanja iz utopije doživjela brodolom, to nikako ne znači da je prethodna prosudba društva bila lažna. Zato se uostalom mnogo toga iz poljuljanog marksizma preselilo u modernu sociologiju, filozofiju, psihologiju i čak teologiju, a da te sve znanosti nisu istodobno prihvatile njegovu utopiju besklasnoga društva.

Poglavita pogreška marksizma bila je jamačno u tome što je vjerovao da se zlim sredstvima može postići dobra budućnost, a ne što je otkrio nepravedni ustroj društva. Ukoliko smo dakle dokazali neostvarivost marksizma, time nismo nužno i obezvrijedili istinitost njegove kritike stanja u društvu, koje pokazuje neodoljivu potrebu da baš nasilnim sredstvima dopre do stanja slobode u budućnosti.

Pad Berlinskog zida zatvorio je nepovratno put prema drugom dijelu marksističkog svjetonazora: onom o nadolasku potpune slobode i ispunjenju svih čovjekovih potreba. Poslije pada Berlinskog zida mnogi su katolici došli u položaj da pokažu neistinitost i prvog dijela toga svjetonazora: onoga o zlom društvu. I u hrvatskim su prostorima na vlast došli vjernici i oni koji su se takvima pokazivali. Imali su većinu u predstavničkim tijelima, vlast u medijima, utjecaj u javnosti, potporu Crkve i široku naklonost ljudi zbog njihova hrabrog držanja pod komunizmom. Pa ipak, nisu uspjeli demantirati K. Marxa i njegovu prvu istinu o zlu društvu. Stoga su morali osramoćeni otići s političkoga poprišta i prepustiti mjesto drugima. Iako zvuči zaista čudno, novi komunisti su se pokazali mnogo učinkovitijima u stvarnom pobijanju svojeg nekadašnjeg učitelja nego katolici koji su u nesnalaženju i opijenosti od vlasti počeli napadno sličiti bivšim neprijateljima: starim komunistima.

U svakom slučaju današnje hrvatsko društvo se nije odveć poboljšalo i prestalo biti nepravedno ustrojeno. Dapače, ponegdje se ono spustilo ispod razine društva koje mu je prethodilo. U svemu tome nismo baš uspijevali zamijetiti da kršćani na velika vrata uvode novi duh pravednosti, slobode, pomirenja, solidarnosti i obranu siromašnih. Ali zato su kršćani ušli u neobuzdano natjecanje: da zasjednu u prva redove, prime nezaslužene aplauze, zauzmu bolja mjesta i steknu nezarađena bogatstva. Nitko od njih nije nikada dao ostavku zbog lažne pretvorbe, nitko nije istupio javno zbog zloporabe vlasti, nitko nije osudio nepravdu, nitko se izdvojio mišljenjem zbog stanja u društvu, nitko ustao u korist zapostavljenih. Samo su se gurali u prve redove na crkvenim slavljima i izjavljivali da su veliki katolici. Svojim životom – kroz ovih deset godina vladanja – nisu vjernici uspjeli upravo ničim opovrgnuti stajalište K. Marxa da je svako društvo sastavljeno od sukoba privatnih interesa, trke za bogatstvom i položajima, a ne od ljudskih ideala i moralnih zasada.

Je li K. Marx imao pravo? Jest i nije – to ovisi o kršćanima koji se trude izgraditi bolje  društvo. Jedne ideje se, naime, ne mogu pobijediti drugim idejama nego samo drugačijim životom. Povijest se potrudila obezvrijediti jedan dio marksističkog nasljeđa, dok je drugi ostao u rukama kršćana. Nažalost, prvi ispit nisu položili. Zato je ključno pitanje upravo ovo: jesu li iz toga neuspjeha kršćani nešto naučili ili će opet ponavljati iste pogreške? To zacijelo ovisi o njihovu kršćanstvu, a ne o politici koju su prihvatili. Dok se to ne obrne, K. Marx će imati pravo. (2001)

[Iz knjige: Željko MARDEŠIĆ, Odgovornost kršćana za svijet, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2005, 18-21.]

Sveti Anto 2020.
Najnovije slike
Foto-10-1024x576-1 199347-1 sv.-ante-bistrik-foto-halacevic-368x600 P1015588
Arhiva

BISTRIK – SAMOSTAN SV. ANTE Franjevačka 6 BiH-71000 SARAJEVO Tel.: 033/236 107 Fax: 033/236 108 E-mail: svantosarajevo@gmail.com
2017 - SVA PRAVA PRIDRŽANA